Kazalište Kerempuh

clock icon

UTO-PET: 11:00 - 18:00 / SUB: 10:00 - 14:00

clock icon

+ 385(0)1 48 33 3 47

craddle icon

Događanja

Umri ženski

Friday 18.12.2020 / 20:00

Kazalište Kerempuh

ulaz: 75 kn

Umri ženski

Thursday 10.12.2020 / 20:00

Kazalište Kerempuh

ulaz: 75 kn

Umri ženski

Friday 04.12.2020 / 20:00

Kazalište Kerempuh

ulaz: 75 kn

Gruntovčani

Sunday 20.12.2020 / 20:00

Kazalište Kerempuh

ulaz: 75 kn

Gruntovčani

Friday 11.12.2020 / 20:00

Kazalište Kerempuh

ulaz: 75 kn

Gruntovčani

Tuesday 01.12.2020 / 20:00

Kazalište Kerempuh

ulaz: 75 kn

Gruntovčani

Friday 27.11.2020 / 20:00

Kazalište Kerempuh

ulaz: 75 kn

Umri ženski

Sunday 29.11.2020 / 20:00

Kazalište Kerempuh

ulaz: 75 kn

INFOZONA

Kazalište Kerempuh

Ilica 31

Informacije

  • Hrvatski
  • Engleski

Poslije drugog svjetskog rata prvi zagrebački kabaret se zove ‘Kerempuhovo vedro kazalište’ (1949.-1950.) u organizaciji lista ‘Kerempuh’, a djeluje u dvorani Sindikata (danas je to klub ‘Tvornica’) s glumcima Hrvatskog narodnog kazališta. Program se sastoji od kratkih igrokaza, komičnih baleta i Kerempuhove konferanse (Borivoj Šembera). To je vrijeme Titovog ‘razvoda braka’ sa Staljinom pa dio programa ima politizirani satirični ton (‘Rezolucija’, ‘Zbor derviša’). Kabaret ‘Kerempuhovo vedro kazalište’ će izvesti tri programa (oko 50 predstava) i nakon godinu dana rada dobiti ime ‘Komedija’ pa se preseliti na Kaptol gdje do danas uspješno njeguje komediju i komični mjuzikl.

‘Jazavac’ (danas ‘Kerempuh’) otvorit će vrata 25. ožujka 1964. u Medulićevoj ulici broj 2, kao kabaret u kavani, s publikom za stolovima, gdje se poslije programa servira večera. Kabaret ima originalan interijer sa humorističkim dekoracijama Reisingera, Lončarića, Voljevice i Boureka, a na papirnatim stolnjacima se mogu rješavati duhovite aforističke zagonetke pa se tako znatno razlikuje od kabareta kakve smo imali prije drugog svjetskog rata.

Kao pokretač ‘Kerempuhovog vedrog kazališta’ i ‘Jazavca’, mogu posvjedočiti da su oni prolazili kroz slične podcjenjivačke dvojbe i sumnje kao i kabareti između dva rata. Primjerice, ravnateljstvo Akademije za dramsku umjetnost u Zagrebu će 1964. zabraniti rad svojim studentima u ‘Jazavcu’, slično kao što je Vladimir Treščec, nekad indendant HNK i kasnije kraljevski veliki župan 1921. godine zabranio članovima kazališta ‘da sudjeluju u kojekakvim barovima i varijeteima’ – čitaj: kabaretima.
Osim estetskih dvojbi, u slučaju ‘Jazavca’, koji djeluje u jednopartijskom sustavu, bit će i sumnjičenja ideološke naravi, pa će ‘Jazavac’ već 1967. zatvoriti vrata, da bi nakon ironičnog protesta u vidu tiskane vlastite osmrtnice i tromjesečne stanke, nastavio rad.

Prvi glumački ansambl ‘Jazavca’ kao i kod kabareta prije rata sačinjavali su posuđeni glumci iz institucionalnih kazališta: Branka Strmac, Đurđa Ivezić, Ivo Kadić, Ivo Serdar, Špiro Guberina, Boris Pavlinić i Boris Festini. Kabaretski kolaž režira Nikola Petrović.

Nije neskromno reći da je upravo naše kazalište najviše učinilo na afirmaciji komedije i novih komediografa, kao žanra prema kojem je postojao i još postoji poprilično odbojan odnos kao manje vrijednoj književnoj disciplini.

Objavio

imgPlaceholder

DiVan. hr

Tel: +385 95 361 2122

E-mail: info@divan.hr