Tomislavac

wifi icon smoking icon pets icon craddle icon

Tomislavac

Trg kralja Tomislava

Hrabri ratnik obranio je kontinentalnu Hrvatsku od osvajačkih napada Mađara i prvi put ujedinio sve hrvatske pokrajine u jednu zemlju. Mudri vladar odlučuje kneževinu pretvoriti u Kraljevinu Hrvatsku i tako je 925. godine okrunjen uz blagoslov Svete stolice. Njegova smrt tri godine poslije nikada nije razjašnjena. U povijesti hrvatske države ostaje najslavniji velikan. Kipar Robert Frangeš Mihanović izradio je konjanički spomenik 1938. godine, ali je zbog dugotrajnih polemika i Drugog svjetskog rata spomenik postavljen tek 1947. godine.

Prvi vlak stigao je u Zagreb 1862. godine kada grad ima 40 000 stanovnika. Zagreb je povezan s gospodarskim i kulturnim središtima Bečom i Budimpeštom. Historicističku zgradu Glavnog kolodvora projektirao je mađarski stručnjak za kolodvore Ferenc Pfaff. Sagrađena je 1892. godine i zatvara niz trgova na istočnom kraku zelene Lenucijeve potkove. Putnici i gosti Zagreba izlaskom iz kolodvora susreću se s jednom od najljepših vizura Zagreba – sa spomenikom kralju Tomislavu, Umjetničkim paviljonom, zvonicima katedrale i zelenim obroncima Medvednice.

Na Trgu kralja Tomislava nalazi se Umjetnički paviljon. Sagrađen je povodom Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. godine. Hrvatska se na izložbi predstavlja samostalnim paviljonom. Na paviljonu su primijenjena najnovija iskustva u tehnologiji gradnje s metalnim kosturom. To je omogućilo da se paviljon u Budimpešti rastavi i vlakom dopremi u Zagreb da bi se ponovo montirao na sadašnjem mjestu. Svečano otvorenje upriličeno je 1898. godine velikom izložbom suvremenih umjetnika. Time je Umjetnički paviljon postao prvi izložbeni prostor sagrađen samo za tu namjenu. Od tada se tu organiziraju izložbe najvećih domaćih i stranih umjetnika.

Hotel Esplanade u blizini Glavnog kolodvora sagrađen je u vrlo kratkom roku 1925. godine. Prvobitna namjena hotela bila je pružiti vrhunski smještaj putnicima Orient Expressa, luksuzne vlakovne linije kojoj je Zagreb bio jedna od stanica na putu od Pariza do Istanbula. U njemu su odsjedali mnogi uvaženi gosti te su se održavali zanimljivi društveni događaji. Posebnu pažnju javnosti izazvalo je gostovanje provokativne tamnopute plesačice Josephine Baker 1929. godine kada su lokalne kreposne dame izrazile svoje negodovanje. Tu je održan i prvi izbor za miss 1926. godine. Pobjednica je iduće godine u Berlinu okrunjena za miss Europe.

created by

imgPlaceholder

DiVan. fyi

Tel: +385 953612122

E-mail: info@divan.fyi