Hrvatski športski muzej

Muzej je tematski vezan za povijest i razvoj športa i tjelesne kulture na području Hrvatske. Sustavno prikupljanje građe za muzej počelo je 1950-ih godina, a 1977. g. u zgradi Kineziološkog fakulteta uređen je prvi postav Muzeja fizičke kulture Hrvatske, koji je djelovao kao sastavni dio tog fakulteta. Muzej je 1990. g. promijenio naziv u Hrvatski športski muzej, a službeno je registriran 2003. U svojim zbirkama Muzej čuva građu gotovo svih športskih grana iz različitih razdoblja, a najbrojnija je ona o početcima pojedinih sportskih disciplina. Fundus čine sprave za tjelovježbu, plovila, vozila, letjelice i dr.; športska oprema i rekviziti (obuća, odjeća, klizaljke, skije, lopte, reketi, palice, štitnici, zviždaljke); odjevni predmeti, natjecateljski brojevi, kostimi i sl.; trofejni predmeti (medalje, plakete, značke i pokali); tiskana građa (plakati športskih događaja, leci, prospekti, pozivnice, ulaznice, razglednice, rasporedi natjecanja); diplome, zastavice, grbovi…  Zbirka fotografija ima oko 26 000 pozitiva te više tisuća negativa vezanih za različite klubove, sportaše i sportske djelatnike te sportske događaje i objekte. Muzej ima specijalizirani arhiv s građom iz područja tjelovježbe i sporta, u kojemu su originalni dokumenti. Najvrednijim osobnim arhivskim fondovima smatraju se oni iz zbirki Franje Bučara (1866. – 1946.) i Milivoja Radovića (1916. – 1987.). U Muzeju se prikupljaju biografije sportaša i sportskih djelatnika od početaka razvoja športa kod nas do danas. Za 2016. g. Muzej priprema otvorenje stalnog postava Šport u Hrvatskoj do 1920. godine, u kojemu će prvi put javnosti biti predstavljen bogati fundus Muzeja prikupljen u proteklih više od 60 godina. Raznovrsnom građom iz muzejskih zbirki i knjižnice, tematski će biti obuhvaćeni svi dijelovi Hrvatske od Iloka do Dubrovnika te vremensko razdoblje od Austro-Ugarske preko Prvoga svjetskog rata do početaka organizacije športova u Kraljevini SHS. Postav će obuhvaćati ove teme: tjelovježbeni pokret Hrvatski sokol (1874. – 1929.), tjelesni odgoj u školama, Franjo Bučar – otac hrvatskog sporta, olimpizam, mačevanje, streljaštvo i balonstvo, biciklizam, nogomet, hrvanje, atletika, automobilizam, tenis, hokej na travi, planinarstvo i alpinizam, skijanje i sanjkanje, veslanje i plivanje. Bit će predstavljeno i osnivanje klubova, saveza i ljudi zaslužnih za njihovo djelovanje, kao i sportska natjecanja i objekti.