Histrionski dom

clock icon

clock icon

+385 (1) 54 96 387

INFOZONA

Histrionski dom

Ilica 90

Informacije

  • Hrvatski
  • Engleski

Ljetne plovidbe Histriona daleko su od lagodnog turističkog provoda: brod za prijevoz cementa ne pruža nikakav komoditet, nošenje dekora uz stotine stuba (kada zatreba) i snalaženje u stotinama neočekivanih stupica (redovito) zahtijeva dobre živce i zbiljsku predanost. Povrh svega, članovi družine sve rade bez honorara! Ne samo mladi i poletni, jer su članovima bili i Fabijan Šovagović, Franjo Majetić, Slavica Jukić i drugi već ugledni umjetnici. Vjerojatno ih je omamio dašak glumačke slobode, osjećaj da im ništa nije „podijeljeno, određeno, nametnuto“, da je zajedništvo vrednije od novca i priznanja. Biti svoj na svome, glumcu je postalo važnije i potrebnije danas nego ikada prije. Pa i kada mrzovoljniji gledatelj može u predstavama Histriona pronaći stotine razloga za prigovor i prijekor, ne može poreći da je osupnut radošću igre i nekom zagrižljivom vedrinom sudjelovanja koja zrači iz predstave. Ono što je gotovo nemoguće oćutjeti u bilo kojoj izvedbi „regularnog“ kazališta. Čak i kada u njoj igraju članovi Glumačke družine Histrion i tu je „Kvaka 22“: stvoren je homo duplex.

Histrioni žive i rade u procjepu između matičnih kuća i svoje družine. Između neslobode i slobode, između prinude i užitka. Malo je vjerojatno da bi bili sretnima kada bi morali živjeti od rada u Histrionu. On im je dragocjen „ispušni ventil“ i dobro je dok je takav. Drukčiji.  Njihovi gledatelji pamte provale sveopćeg smijeha u gledalištu, satirične ubode koji se prepričavaju kao dio uličnog i kavanskog folklora, radost glumačke igre i sukladno njoj, radost koja spaja izvođače i gledatelje poništavajući ionako nepostojeću rampu ili proscenij. Ukoliko nije preuzetno reći, Histrion je stvorio osobit „glumački stil“ koji je dopuštao znatno više od kako-tako normirane glumačke estetike. Prije svega glumac je smio sebi dopustiti raspojasanost karikature lika, služenjem svim dostupnim glumačkim sredstvima, iskok u ekstemporu, geg radi gega, dakle sve ono što su mu branili na regularnoj, posvećenoj pozornici. Bilo je u tome, naravski, pretjerivanja, prekomjernog iskorištavanja glumačke slobode (što je pravilo svakoga prevrata, zar ne?). Međutim, u takvom prekoračenju zadatoga lako se razabire neugasiva i vječita žudnja histriona i ioculatora da opčini i zatravi gledalište, da ga razgali i ponese, da pokaže što sve može učiniti onaj kome je sve dopušteno dok se ne pogase svjetla. Zato su predstave Histriona tako lako i izravno komunicirale sa svim razinama gledatelja, otklanjajući unaprijed „bijeli šum“.

Ideje i stajališta bile su doduše ugrađene u njihove predstave, ali otjelovljene u obličju starom barem dva tisućljeća progovarale su univerzalnim prajezikom teatra. Drugim riječima, Histrioni su zorno pokazali i dokazali kolika je snaga konvencija i tradicije u glumištu. Nije nimalo slučajno da su orisanom obrascu ponajbolje odgovarali dramski tekstovi pisani u dosluhu s potisnutom i ugušenom tradicijom rimske atelane nastali u zloglasnoj radionici trolista Mujičić-Senker-Škrabe. Domagojada, Glumijada i Hist(e/o)rijada snube kazališni jezik, nude mu porugu, grubost, farsičnost, izazov, karikaturu, skok i pad, udarac nogom u guzicu, podrigivanje i zavijanje. Na prvoj stubi. Dopuštaju i uspinjanje (satirične žalce, obaranje mitova, začudne dodire ideja etc.), ali ono nije obvezatno i prepušteno je volji izvođača, afinitetima, ambicijama. Uprizorujući rečene tekstove, družina se jamačno najviše približila „novokomponiranom“ pučkom teatru i najpotpunije ostvarila svoje nakane, pa i polučila najbolje reakcije gledateljstva. Poslije dugo, dugo vremena uspio je brak između dramskog pisca (ovdje su tri glave!) i glumačke družine. Sve tamo od španjolskog „zlatnog vijeka“ i elizabetinaca (s nešto pretjerivanja, molim lijepo!) nije bilo sretnije podudarnosti u načinu mišljenja kazališta.

Cijelo je desetljeće iscurilo u pješčanoj uri između valunske noći s Mušicom i bogtepitaj gdje proteklog ljeta s Mrdušom. Histironi su se naplovili, a plovit će valjda i dalje, predvođeni nenadomjestivim Zlatkom Vitezom, jedinim vitezom među histrionima koji uporno juriša na vjetrenjače znajući da nisu divovi.

Igor Mrduljaš

Objavio

imgPlaceholder

DiVan. hr

Tel: +385 95 361 2122

E-mail: info@divan.hr