Muzej grada Zagreba obilježava 10. obljetnicu prve izložbe projekta Zagrebački kvartovi

Izložbe

26.05.2020

Author: Edin Osmanagić

Projekt Zagrebački kvartovi Muzeja grada Zagreba kroz proteklih je deset godina imao niz uličnih, tematskih i studijskih izložbi. Kroz studijske izložbe, nakog Trnskog, bavili su se i Dubravom, Maksimirom, Trešnjevkom te Trnjem.

Na današnji dan, 26. svibnja, prije točno deset godina Muzej grada Zagreba u suradnji sa muzejem novozagrebačkog naselja Trnsko – prvim kvartovskim muzejem u Hrvatskoj, otvorio je prvu izložbu iz projekta Zagrebački kvartovi, Pola stoljeća Trnskog – priča jedne generacije.

Zagrebački kvartovi

Muzej grada Zagreba: Pola stoljeća Trnskog – priča jedne generacije

26.5.2010. – 14.09.2010.

Izložbom “Pola stoljeća Trnskog – priča jedne generacije” Muzej grada Zagreba započinje realizaciju projekta “Zagrebački kvartovi”.

Projekt “Zagrebački kvartovi”

Grad Zagreb se nakon ujedinjenja 1850. ubrzano širi do opsega koji poznajemo danas. O tome nam govore i statistički podaci prema kojima je Zagreb 1857. imao gotovo 18.000 stanovnika, 1900. brojio je 60.000 stanovnika i rasprostirao se na oko 65 km2, da bi stotinjak godina poslije brojio oko 780.000 stanovnika na oko 640 km2.

Širenjem grada definiraju se područja koja nastaju u različitim društvenim i povijesnim okolnostima, a koje utječu na njihovo formiranje. Ta su područja, kvartovi, međusobno odijeljena administrativno, urbanističko-arhitektonski, simbolično ili s pozicija osobne percepcije stanovnika. Pri tome se navedeni elementi nužno ne podudaraju. Kvartovi danas u gradu veličine Zagreba čine neposredno okruženje njegovih stanovnika, kroz koje se oni identificiraju, ali i čvršće povezuju s gradom u kojem žive.

Načini formiranja i definiranja kvartova predstavit će se analitičko-znanstvenim pristupom prožimanjem društvenoga, društveno-povijesnog i urbanističko-arhitektonskog segmenta (korištenje različitih disciplina nivelirat će se u skladu s karakterom kvarta).

Analiza i predstavljanje pojedinih zagrebačkih kvartova slijedit će tendencije širenja grada od njegova ujedinjenja sredinom 19. stoljeća do suvremenog razdoblja, prateći obrnuto kronološki redoslijed (čime se ističu pojedina područja koja nisu bila dovoljno valorizirana), a počevši s područjem kamo se grad širi u suvremenom razdoblju čineći taj zadnji veliki korak preko Save.

Zagrebački kvartovi, Muzej Grada Zagreba

Izložba “Pola stoljeća Trnskog – priča jedne generacije”

Izložbom se predstavlja prvo cjelovito planirano i urbanizirano novozagrebačko naselje. Na području Novog ili tada Južnog Zagreba planirano je 25 takvih stambenih zajednica, od kojih je realiziran tek dio njih. Izložba govori o urbanističkom konceptu kojim se tada rješavao najveći gradski problem nedostatka stanova, uzrokovan velikim migracijama zbog industrijalizacije. Ujedno ona podsjeća na prelazak Zagreba na desnu obalu Save te pretvaranje livada, polja, korita savskih rukavaca i močvara koje su prekrivale to područje u nova naselja.

Sljedeći dio izložbe govori o životu u naselju, svakodnevici, međusobnom povezivanju stanovnika i stvaranju “kvartovskog duha”. Pri tome osnovu čini praćenje jedne generacije od razdoblja kada se kao mlade osobe doseljavaju u naselje u izgradnji tijekom šezdesetih godina. Prati se njihov život uz gradilište i odrastanje s naseljem do osamdesetih godina, kada se uglavnom sele u druge dijelove grada ili svijeta. Danas okupljanje te “prve generacije”, ali i novih trnskaških generacija oko Virtualnoga zavičajnog muzeja Trnsko govori da na postojanje kvartovskog duha nije utjecala prostorna dimenzija. “Kvartovski duh” koji je nastao tijekom odrastanja ostao je u njima bez obzira na mjesto u kojemu danas žive.

Povezivanje sa širom društvenom zajednicom koja je sastavni dio projekta na ovoj izložbi očituje se i kroz suradnju koju Muzej grada Zagreba ostvaruje s kvartovskim Virtualnim zavičajnim muzejom Trnsko. Prihvaćanjem prijedloga Mladena Klemenčića i Ratka Cvetnića da upravo Trnsko predstavi novozagrebačko područje u ovom projektu, povezivanje sa širom društvenom zajednicom nastojali smo ugraditi u samu osnovu koncepcije izložbe. O tome govori činjenica da se izložba temelji na građi Zbirke fotografija Muzeja grada Zagreba, ali i oko 65 privatnih albuma, većinom ranih novozagrebačkih doseljenika (iz fundusa Virtualnoga zavičajnog muzeja Trnsko).

Tijekom trajanja izložbe priredit će se susret osoba koje su ustupile građu iz svojih privatnih albuma za ovu izložbu. Oni će evocirati svoje uspomene i sjećanja iz kvartovske svakodnevice prema odabranim fotografijama. Taj neformalni “okrugli stol” ujedno će se zabilježiti u audiovizualnom obliku. Snimljeni materijal pod nazivom “Kvartovske priče” postati će sastavni dio fundusa MGZ-a, a dio će biti dostupan i na mrežnim stranicama Virtualnoga zavičajnog muzeja Trnsko i Muzeja grada Zagreba. Na taj će način izložba postati mjesto koje potiče sjećanja. Ujedno se ovim pristupom nastojalo pridonijeti autentičnosti jer uz sadržaj same priče važan dio postaje i način govora osobe koja tu priču donosi.

Kristian Strukić

Zagrebački kvartovi, Muzej Grada Zagreba

Sve izložbe pobudile su sjajne reakcije i interes javnosti te veliku posjećenost, a bogato opremljene publikacije postale su neizostavni dio kućnih biblioteka svih pravih zaljubljenika u zagrebačke kvartove i naš grad.

Iščekuje se i novo izdanje projekta Zagrebački kvartovi, knjiga o Trešnjevci, koju ćete moći kupiti u Muzeju grada Zagreba.