Oni bi da odseli festival, a mi bi da odsele oni

Festivali

23.07.2021

Author: Matina Tenžera

  • Hrvatski
  • Engleski

Može li tužnije? Nama za propast gospodarstva ne treba pandemija koronavirusa sve dok imamo jedni druge

Standardna hrvatska turistička priča ponavlja se čak i u uvjetima kad bismo trebali pasti na koljena i uplakanih očiju zahvaljivati nebesima da tercijarni sektor ipak smije poslovati, makar i nenormalno. Turisti neka ne dolaze, samo neka pošalju novac, na tom tragu ide najnovija (anti)turistička priča, ovaj put sa sjedištem u Zagrebu.

Problematični su susjedi, a ne festival

Da krenemo u glavu – građani koji stanuju u blizini Mažuranićeva trga žale se da se na festivalu Caffe de Matoš stvara previše buke i traže njegovo ukidanje. Festival koji je svoje cipele na konop izvjesio 12. lipnja, trebao je trajati do sredine rujna. A sada je njegovo održavanje upitno. Jer nekolicini građana smeta buka. Oni bi radije vidjeli opustjeli Zagreb i apatične sugrađane da baš kao i oni sami tumaraju ulicama svojeg ispraznog života.

Jer kako drugačije nazvati potrebu da prijavljuješ organizatore festivala koji upravo spornu buku kontroliraju mjeračima zvuka zbog bizarnih ograničenja koja je nametnuo Stožer? Koji za sobom ne ostavljaju smeće, ne povraćaju i ne uriniraju po cijelom parku….. i još k tome zapošljavaju barem dvadesetak ili više ljudi?

Je li jal, je li zloba, duboko nezadovoljstvo samim sobom ili nešto četvrto…. znaju oni koji su prijavu podnijeli.

Oni bi da odseli festival, a mi bi da odsele oni

Koja je draž života u centru grada? U žiži si zbivanja, većina svega ti je nadohvat ruke, a možda ti je ego zadovoljen samom spoznajom života u gradskom centru. Irelevantno. Međutim…. koje su boljke istog takvog života? Kad se dogodi potres, velika je vjerojatnost da će ti se stan ili kuća raspasti, možda si osoba koja svakome kasni upravo zbog toga što ti je većina svega nadohvat ruke, svakog Adventa se probijaš kroz grozomorne gradske gužve. I znaš što još? BUČNO JE.

Oni kojima smeta makar jedan pobrojani razlog ili ne žive u centru grada (ili općenito bilo kojem naseljenijem dijelu grada/gradu) ili šute i poštuju narav života na takvoj lokaciji.

Recimo to tako da odseliš u šumu pa ti na livadi pokraj tvoje idilične kućice netko organizira masovni glazbeni festival, da bismo razumjeli zašto si podnio prijavu da ih se otjera. U ovom slučaju možemo samo reći da se nadamo da će netko razumniji biti u poziciji da donese odluku o (ne)održavanju festivala.

Caffe de Matoš jedna od boljih gradskih manifestacija

Ovoga se ljeta očekivano dogodio festivalski boom – kako u Zagrebu, tako i u ostatku zemlje. I može se svašta reći o tipu svih tih festivala, odabiru lokacije, ponudi gastronomije ili sadržaja. Govoreći o prokušanom festivalskom receptu, Caffe de Matoš je manifestacija koja se održava godinama, koja je uspješno oplemenila tri gradske lokacije i koja se direktno sljubljuje s identitetom Zagreba…. nešto što bi u trebalo u najmanju ruku dobiti jedan “respect” zbog ustrajnosti, kreativnosti i širenju dobre atmosfere.

Na kraju krajeva… Mažuranićev trg je konačno dobio puni smisao i priliku da bude nešto više osim mjesta na kojemu uriniraju psi i igraju se djeca. Nerijetko čujemo komentare da bi Caffe de Matoš trebao postati cjelogodišnja manifestacija upravo na toj lokaciji.

A ovi susjedi koji zazivaju prijevremeno gašenje Caffea de Matoš su izgleda cijepljeni. Ali ne cjepivom kojim bi trebali. Cijepljeni protiv dobre atmosfere.