Hipodrom

Zagrebački hipodrom, kao sadašnji prostor na Kajzerici, koji se prostirao na 65 ha površine omeđene Savom na sjeveru, Zagrebačkim velesajmom i igralištem Lokomotive (sada ulicom Jožefa Antala ) na jugu, Mostom slobode i Bundekom na istoku i naseljem Kajzerica na zapadu, nastao je kao dio velebnog, možda utopističkog projekta Olimpijskog centra Hrvatske, započetog u poratnim godinama 1947. godine. Tih su godina radom zatvorenika (privrednih prestupnika) tadašnjeg logora Kajzerica, napravljene konture mnogih športskih terena uokvirenih pješčanim nasipima.

Od svega toga do danas je ostao samo očuvan hipodrom i nogometno igralište Lokomotiva.

Zagrebački hipodrom koji je u nekim mjerilima hipodrom srednje veličine zamišljen je da objedinjuje sve grane konjičkog sporta, što je u svijetu rijetkost. Uređen je po uzoru na pariški Longchamp uz obalu Siene, na kojem je prvu utrku sa svoje jahte pratio i francuski vladar Napoleon III, nećak slavnog Napoleona I. pa se stotinjak godina poslije pariškog, hipodrom u Zagrebu pružio na južnoj obali Save 1950. godine baš na Kajzerici, naselju koje je dobilo ime po kajzeru – caru jer se na tom prostoru nalazilo vojno carsko vježbalište. A tijekom kratke četverogodišnje povijesti Napoleonovih ilirskih pokrajina bilo je to mjesto gdje je završavala njihova granica, o čemu i danas svjedoči francuski miljokaz na ulazu sa staroga, sada samo pješačkog mosta na Kajzericu.

Staze samog hipodroma sagrađene su kvalitetno, s drenažom, imale su brezove ograde, a i veliku tribinu urezanu u pješčani nasip koji je ograđivao hipodrom, kao i ostale sportske objekte. Hipodrom je projektiran s travnatom stazom za galopske utrke dugom 2400 m, kakvom se mogu pohvaliti samo rijetki hipodromi na svijetu, travnatom galopskom stazom od 1600 m, te kasačkom stazom nasutom šljakom od 1000 m. Sve tri staze svečano su otvorene 1950. godine. U sredini kasačke staze uređen je parkur za natjecanja u preponskom jahanju.

Godine 1952. prostor hipodroma dan je na korištenje i upravljanje tadašnjem Konjičkom društvu Zagreb , osnovanom 12.09.1948. godine. Zahvaljujući golemim naporima i utjecaju dugogodišnjeg predsjednika KK Zagreb Arturu Blažeku hipodrom je sve te godine ostao ovdje gdje je i danas, izgrađen je štalski prostor, sagrađena montažne tribina i 1972. hipodrom dobio fiksnu ogradu i tako postao zaokružena cjelina.
Nakon Univerzijade 1987. godine započeta je gradnja zatvorene jahaonice na hipodromu koja je dovršena 1989. godine. Izgradnjom hale nestala je galopska staze dužine 2400 m. Prirodna ograde od živice kojom su bile ograđene sve postojeće staze uklonjena za potrebe održavanje misnog slavlja Svetog Oca Ivana Pavla II 1994. godine.

Danas se hipodrom prostire na 47 ha i na njegovoj površini nalazi se travnata galopska staza dužine 1600 m širine 20 m, pješčana staza za trening dužine 1550 m širine 6 m , šljunčana kasačka staza dužine 1000 m širine od 16 do 20 m, tri parkura za preskakanje prepona – travnati parkur dimenzija 120×150 m, dva pješčana dimenzija 100×120 i 100 x 80, hala za jahanje dimenzija 60×26.

Najdulja ulica na Kajzerici koja prolazi uz glavni ulaz na hipodrom 1993. godine dobila je ime po Radoslavu Cimermanu, legendi hrvatskog konjičkog sporta koji je 1974. na treningu nesretno pao sa svog konja Kavalira i preminuo u 37. godini.

Štalski prostor za konje sastoji se od 7 štala u kojima je smješteno 175 konja. Na hipodromu je i nekoliko montažnih štala koje služe za prihvat gostujućih konja. Većina objekata stariji su od 50 godina s izuzetkom hale i štale koja je izgrađena 1989. godine.