Archived: Šeširi iz privatne kolekcije Đurđe Tedeschi

Izložba pod nazivom „Memories Are Made Of This – Šeširi iz privatne kolekcije Đurđe Tedeschi“ nešto je što ne smijete propustiti.

To je ujedno posljednja u nizu priča o (ne)pokrivanju glave studijskoga projekta Kapa dolje! povodom 100-te obljetnice Etnografskoga muzeja kojim se istraživala društvena i muzeološka povijest oglavlja. Različitim pokrivalima iz bogatoga fundusa nastoji se prikazati kako su se mijenjale prakse u muzeološkim pristupima, stavovi prema pokrivanju glave u zajednicama diljem svijeta te načini izrade i oblikovanja šešira sve do današnjih dana.

Interes prema suvremenoj kulturi nošenja šešira spojio je kustosice muzeja s najpoznatijom hrvatskom damom u šeširu ‒ Đurđom Tedeschi. Razgovori tijekom kojih je gospođa Tedeschi hrabro otvorila vrata svojega doma muzejskoj ekipi u suradnji s njezinim višegodišnjim suradnikom, dizajnerom Silviom Vujičićem, rezultirali su idejom o intimnoj izložbi koja bi predstavila kolekciju pomno stvaranu dugi niz godina. Impresivni šeširi na prvi pogled potvrđuju kako ih je odabirala jedna osoba, ali i činjenicu kako stil ne dolazi s potpisom. Njezin dar za prepoznavanje komada koji s vremenom dobivaju sve veću vrijednost jednako je vidljiv na šeširima iz poznatih dizajnerskih kuća poput Cardina, Yamamota, Saint Laurenta i drugih, kao i na šeširima pronađenim u antikvarijatima. Cvjetne kitice i ukrase za šešire traži na pariškom Clignancourtu kao i na zagrebačkom Britancu.

Mnogi modni dizajneri smatraju kako je outfit bez šešira nepotpun. Do 1960-ih nošenje šešira bilo je propisano društvenom etiketom. Za Đurđu Tedeschi to je dio svakodnevnoga života i odjevnoga rituala koji je (p)ostao njezin osobni izraz. Uz mnoga modna priznanja dokazuje to i ovogodišnja nagrada Elle style u kategoriji ikona stila.

Gospođa Tedeschi ne odnosi se prema šeširima na strogo kolekcionarski način. Ona ih kroz život nosi, gubi u selidbama, posuđuje ili pak poklanja. Svaki šešir u njoj proustovski potiče određena sjećanja te je postao simbol i dio intimne antologije datuma, osoba, mjesta, iluzija i priča. Tijekom pripreme izložbe šeširi nisu datirani prema dizajnerskim kolekcijama, već prema sretnim, bitnim ili pak tužnim događajima u njezinom životu. Upravo stoga je kao dio naslova odabran citat pjesme Deana Martina Memories…

Njezina je želja da pravi protagonist izložbe bude šešir kako bi se potaknuo njegov povratak u modu, ali i očuvali tradicijski i umjetnički obrti. Naime pravi je šešir uvijek ručno izrađen. Suradnja Đurđe Tedeschi i Etnografskoga muzeja dobar je primjer već usvojenih trendova u svjetskim muzejima koji na taj način izlaze iz uobičajenih praksi tumačenja predmeta i društvenih pojava u komunikaciji s publikom. Premda je fenomen mode sve više u fokusu društvenih znanosti, ona nikad nije bila više kritizirana negoli danas. Možda je upravo sad pravi trenutak da navratimo u muzeje i da se osvrnemo u prošlost kako bismo se prisjetili zaboravljenih vještina i već postignutih standarda kvalitete na tom području.

Radno vrijeme:

od utorka do petka od 10 do 18 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati.

Izložba ostaje otvorena do 10. siječnja,