Archived: Lepota poroka

Lepota poroka

igrani, drama, Jugoslavija, 1986

REŽIJA: Živko Nikolić

SADRŽAJ:

U zaostalim planinskim selima Crne Gore ljudi su živjeli po strogim patrijarhalnim zakonima stoljećima. Do suvremenog doba zadržao se običaj da muž ubije nevjernu ženu udarcem maljem preko hljeba koji ona prethodno stavi na svoju glavu. U jednom takvom selu živi i mladi bračni par, Luka i Jaglika, međusobno zavjetovani na doživotnu vjernost. S obzirom da teško preživljavaju u oskudnim egzistencijalnim uvjetima crnogorskog krša, prihvate poziv čovjeka koji je otišao za lakom zaradom u crnogorsko primorje, gdje se je intenzivno razvio turizam, da se i oni tamo zaposle. I dok Luka postaje radnik u solani, Jaglika se zaposli u nudističkom kampu kao pospremačica. Tradicionalno odgojena, prvo je šokirana mnoštvom ljudi koji bez ikakvog zazora po cijeli dan provode goli, no s vremenom se zbliži s mladim i atraktivnim parom stranaca…

Lepota poroka peti je i najpopularniji dugometražni igrani film najvećeg ekscentrika jugoslavenske kinematografije, crnogorskog autora Živka Nikolića. Kao i drugi veliki ekscentrik jugoslavenskog filma, Lordan Zafranović, Nikolić je pripadao mediteranskom kulturnom krugu te bio pod velikim utjecajem Fellinijeve bizarnosti i groteske, a u središtu njegova zanimanja nalazila se kritika regresivnih društvenih običaja, koji su ga istovremeno (negativno) fascinirali, te afirmacija emancipacijskih potencijala koji su, međutim, obično završavali u slijepoj ulici. Njegovi filmovi redovno su sadržavali izrazit erotski sloj vezan uz likove mladih žena (Eva Ras u Beštijama, Merima Isaković u Jovani Lukinoj, Savina Geršak u Smrti gospodina Goluže i Čudu neviđenom, Dragana Mirković u Iskušavanju đavola), a taj erotski sloj, zajedno sa sukobom konzervativizma i progresivnosti, možda je najizraženiji upravo u Lepoti poroka, ostvarenju s kojim je Nikolić postigao i najveći međunarodni proboj. Uloga mlade brđanke koja prelazi put od potpune ograničenosti konzervativnom domaćom tradicijom do radosne erotske i duhovne emancipacije u srazu s predstavnicima strane kulture, jedan je od vrhunaca filmske karijere Mire Furlan i jedan od njezinih najhrabrijih nastupa (antologijska, istovremeno nevina i uzbudljiva, svakako poetična scena threesomea u moru s Alainom Nouryjem i Ines Kotman), za koji je zasluženo nagrađena Zlatnom arenom za najbolju žensku ulogu na festivalu u Puli. Spomenimo i da je Ines Kotman, pod imenom Ines Popović, tih godina bila poznata kao jedan od omiljenih foto-modela Stephana Lupina. Godine 2016. Jugoslovenska kinoteka uvrstila je Lepotu poroka na listu sto srpskih filmova proglašenima kulturnim dobrom od velikog značaja (film je proizvela beogradska kuća Centar film), a sukladno tome dvije godine kasnije restaurirala je kopiju tog klasičnog ostvarenja. Tu verziju vidjet ćemo i u kinu Tuškanac.

BOJA, 109′