Citius, Altius, Fortius – Communiter Antičke i moderne Olimpijske igre

Olimpijske igre, fenomen s više od 2500 godina povijesti, povezuju ljude i pružaju pozornicu talentiranim sportašima da pokažu svoju snagu, vještinu, brzinu i spretnost još od 776. pr. Kr. Inspirirale su mnoge pojedince i ujedinile muzeje poput Arheološkog muzeja u Zagrebu i Hrvatskog športskog muzeja. Kustosi ovih institucija, uz autore iz Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske olimpijske akademije, stvorili su izložbu u palači na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 19, koje vas vodi na putovanje kroz povijest Olimpijskih igara.

Izložba je otvorena do 31. kolovoza.

Drevne Olimpijske igre održavale su se svake četvrte godine u Olimpiji, skromnoj dolini u jugozapadnoj Grčkoj. Unatoč skromnosti lokacije, stekle su veliki prestiž. Olimpija nije bila metropola, već svetište s osnovnim sportskim objektima.

Prema tradiciji, igre su počele 776. pr. Kr., iako je točan datum upitan, te im je podrijetlo bilo religijsko. Ime „Olimpija“ dolazi od Zeusa Olimpijskog, vrhovnog grčkog boga. Arheološka istraživanja otkrila su oltare posvećene raznim božanstvima, svojevrsni magnet za hodočasnike. Religijski značaj potaknuo je prvotna atletska natjecanja. Hodočasnici su započeli prva improvizirana natjecanja, a tijekom vremena mnogi su dolazili zbog ljubavi prema sportu. Stadion se prvotno sastojao od pješčane staze okružene travnatim nasipom za gledatelje i mramornim sjedalima za suce.

Dolaskom Rimljana od 146. pr. Kr. Igre su postale ovisne o volji vladara. Društvene promjene, prirodne katastrofe i uspon kršćanstva pridonijeli su njihovom opadanju. Igre su završile pod carevima Teodozijem I. i Teodozijem II., koji su zabranili poganske kultove i naredili uništenje grčkih hramova.

Ideja o obnovi Olimpijskih igara pojavila se nakon otkrića antičke Olimpije 1766. U raznim zemljama, posebno Njemačkoj, Skandinaviji, Velikoj Britaniji, SAD-u i Grčkoj, natjecanje se nastojalo oživjeti. Međutim, te aktivnosti ostale su lokalnog značaja sve do pojave Pierrea de Coubertina, francuskog plemića, pedagoga i povjesničara.

Coubertin je vjerovao da društvene i tehnološke promjene kraja 19. stoljeća zahtijevaju novog čovjeka. Prepoznao je veliku ulogu sporta u obrazovanju, posebno inspiriran britanskim školskim sustavom. Osmislio je filozofiju olimpizma i pokrenuo moderni olimpijski pokret. Glavna ideja olimpizma je da se sportom može uspostaviti altruističko društvo puno životne radosti, hrabrosti, napretka i mira među narodima.

Na kongresu u Parizu 23. lipnja 1894., Coubertin je osnovao Međunarodni olimpijski odbor (MOO). Dogovoreno je da se prve moderne Olimpijske igre održe dvije godine poslije u Ateni.

„Olimpizam je filozofija života i način življenja koji se temelji na poštovanju ljudskog dostojanstva i univerzalnih etičkih principa.“
— Olimpijska povelja (Pierre de Coubertin)

Izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu otkriva povijest i značaj Olimpijskih igara kroz razne artefakte poput kipova, plakata, medalja i rekvizita. Cilj je prikazati dublji smisao Olimpijskih igara, slaveći sve antičke i moderne sudionike.

U duhu izreke mens sana in corpore sano (zdrav duh u zdravom tijelu) onima kojima je potrebna inspiracija, izložba nudi putovanje kroz povijest i ističe trajnu vrijednost sporta kao sredstva za osobni i društveni razvoj. Stoga, pozivamo sve sportaše, amatere i profesionalce, da istraže fascinaciju Olimpijskim igrama i inspiriraju se njihovim duhom.

Radno vrijeme:

utorak – petak 10 – 18 sati
subota 10 – 14 sati