Archived: Zaboravljeni

Zaboravljeni

Los olvidados, igrani, krimi-drama, Meksiko, 1950

REŽIJA: Luis Buñuel

ULOGE:

• Estela Inda (Pedrova majka)
• Miguel Inclán (gdin. Carmelo)
• Alfonso Mejía (Pedro)
• Roberto Cobo
• Alma Delia Fuentes

SCENARIJ: Luis Alcoriza, Luis Buñuel

FOTOGRAFIJA: Gabriel Figueroa

GLAZBA: Rodolfo Halffter, Gustavo Pittaluga

MONTAŽA: Carlos Savage, Luis Buñuel

SADRŽAJ:

Siromašno predgrađe Ciudad de Mexica. Maloljetni Jaibo, bjegunac iz popravnog doma, ponovo okuplja svoju tinejdžersku bandu i prva ‘akcija’ koju izvedu jest napad na slijepog uličnog muzičara kojeg pretuku i razbiju mu instrument. Jaibo vapi za osvetom onom zbog čije izdaje je završio u popravilištu, a to je navodno dječak Julián. Uz pomoć Pedra, člana svoje bande, Jaibo uđe u trag Juliánu, ubije ga i opljačka, a novac podijeli s Pedrom. Pedra potom uhite zbog krađe koju je zapravo počinio Jaibo…

Zaboravljeni su najistaknutiji Buñuelov film iz kvantitativno najplodnije, meksičke faze njegove karijere, beskompromisno izravan i nesentimentalan prikaz bijednih socijalnih uvjeta i s njima povezane duševne okrutnosti koja ne samo da ne mimoilazi najranjivije – djecu i maloljetnike, nego kao da je kod njih posebno istaknuta. Svojim realističko-naturalističkim temeljima, snimanjem na stvarnim lokacijama s naturščicima i interesom za (naj)niže društvene sojeve, film je povezan s tada aktualnom i širom svijeta slavljenom poetikom talijanskog neorealizma, ali sam Buñuel nije volio tu poveznicu na kojoj je podosta inzistirala evropska kritika. U eseju objavljenom 1953. pod naslovom Poezija i film, napisao je: „Neorealistička realnost nepotpuna je, konvencionalna i iznad svega racionalna. Poezija, misterija, sve ono što upotpunjuje i povećava opipljivu realnost, posve je odsutno“. Filmolog Robert Sklar desetljećima kasnije istaknuo je nadrealističke trenutke Zaboravljenih: „dječak baca jaje prema objektivu kamere, gdje se ono razbija i curi“, te scenu dječakova sna u slow-motionu. Inicijalna reakcija meksičke kritike i publike na film bila je krajnje negativna, proglašavan je ‘antimeksičkim’ (npr. slavna slikarica Frida Kahlo nakon premijere odbila je razgovarati s Buñuelom), no nakon njegova velikog uspjeha u Cannesu, gdje je dobio nagradu za najbolju režiju i nagradu međunarodne udruge kritičar FIPRESCI, te popraćen laudama slavnih umjetnika poput Marca Chagala, André Bretona, Jacquesa Preverta, Jeana Cocteaua (film je u Cannes dospio zalaganjem vodećeg meksičkog pjesnika, diplomata i budućeg nobelovca Octavija Paza), situacija se promijenila te je nagrađen Zlatnim Arielom (meksička verzija Oscara) za najbolji film, te Srebrnim Arielima za najbolju režiju, izvornu priču i scenarij (Buñuel i njegov česti suradnik iz meksičke faze Luis Alcoriza), fotografiju (slavni snimatelj Gabriel Figureoa), scenografiju, montažu, sporednu glumicu, te za najboljeg mladog glumca ili glumicu, najboljeg dječjeg glumca ili glumicu i za najbolji zvuk. Najugledniji svjetski filmski časopis Cahiers du cinéma izabrao ga je za četvrti najbolji film godine, iza Rijeke Jeana Renoira, Dnevnika seoskog svećenika Roberta Bressona i Čuda u Milanu Vittoria De Sice, sve samih vrhunaca filmske umjetnosti kakav su i Zaboravljeni. Godine 2003. uvršteni su u UNESCO-ov registar Pamćenje svijeta, a 2019. restaurirana kopija prikazana je u programu Canneski klasici najprestižnijeg svjetskog filmskog festivala.

C/B, 80′

Portreti: Nadrealistički film Luisa Buñuela

U u sklopu velike retrospektive španjolskog redatelja Luisa Buñuela, jednog od najvećih filmaša svih vremena, do 30. rujna prikazat ćemo 20 naslova nastalih u razdoblju 1929-1977. Buñuel je autor vrhunskog, originalnog i prepoznatljiva opusa i stila, redatelj koji je nadrealistički simbolizam savršeno uklopio u cjelokupnu strukturu djela i prožeo ga s fabulom, te snažan kritičar buržoazije i aristokracije, a napose besmislenosti i ispraznosti vjerskih dogmi, kao i čovjekove sputanosti njima.

Program je realiziran u suradnji s Veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu i Cineteca Nacional México.

Svi filmovi imaju hrvatske podnaslove.

Cijena ulaznice 20 kuna, za članove 10 kuna.

Ulaznice se mogu kupiti na blagajni koja se otvara sat prije prve projekcije dana i zatvara nakon početka zadnje projekcije dana.

Rezervacije ulaznica su moguće radnim danom (barem dan prije projekcije koja se želi rezervirati), pozivom na blagajnu kina ili slanjem maila na: info@kinotuskanac.hr

Rezervirane ulaznice treba kupiti najkasnije dan prije projekcije. Rezervacije koje se ne preuzmu dan ranije prestaju važiti, a karte se vraćaju nazad u prodaju.