Archived: Razbijeni vrč

Komedija njemačkog dramatičara Heinricha von Kleista (1777-1811) Razbijeni vrč koja u središte postavlja koruptivnosti i posljedično razočaranje u sudski proces, nikako se ne može odrediti samo kao komedija. Kroz minuciozno seciranje društva kao i državne vlasti, Kleist bez vjere u mogućnost racionalne spoznaje tragički progovara i o nemogućnosti prepoznavanja istine. Dovodeći misao kako „ruka ruku mije“ do ekstrema, on nemoral smješta u sam epicentar sudstva i nižući na prvu urnebesne situacije pred nama kao svjedocima polako raspetljava krakove korupcijske hobotnice koji dopiru značajno dalje nego li bi pretpostavili.

Promišljanja vezana uz iskorištavanje pozicije moći, kao i široko rasprostranjene ideje da je svaki problem koliko god veliki bio i rješiv ako se ima dovoljno dubok džep, nažalost i puno kasnije od Kleistovog vremena odaju osjećaj aktualnosti, da ne kažemo i pesimističnije, bezvremenosti.

Težnja za postavljanjem ovog teksta, uz njegovu aktualnost, proizlazi iz sveprisutnosti činjenice kako oko nas i dalje šeću oslobođeni krivci, utišane žrtve, kao što se i na većinu takvih slučajeva okreće glava, a trenutna se utjeha pronalazi u mislima poput „moglo je i gore“/“a ionako se tu ništa ne može“/“dobro je dok onaj koji krade nešto i podijeli“. Sama adaptacija teksta trudit će se ukazati koliko su naznačeni problemi zapravo neovisni o prostornom kontekstu ili pak konkretnom vremenskom periodu. Kroz igru sa spojevima nespojivog koji će popratiti komički i ludistički duh teksta, zajednički ćemo se uhvatiti u klinč s pitanjem ideje pravde, a možda ćemo i na tren i sami postati suci.