Archived: Nibelunzi, II. dio: Kriemhildina osveta

Nibelunzi, II. dio: Kriemhildina osveta

Die Nibelungen: Kriemhilds Rache, igrani, Njemačka, 1924

REŽIJA: Fritz Lang

ULOGE:
Margarete Schön (Kriemhild),
Gertrud Arnold (kraljica Ute),
Theodor Loos (kralj Gunther),
Hans Carl Mueller (Gernot),
Erwin Biswanger (Giselher)

SCENARIJ:
Thea von Harbou

FOTOGRAFIJA:
Carl Hoffmann,
Günther Rittau

SADRŽAJ:

Nakon ubojstva voljenog joj Siegfrieda, burgundska princeza Kriemhilda vapi za osvetom ubojici Hagenu Tronjeu kojeg međutim štite njezina braća na čelu s kraljem Guntherom. Kad sazna da su joj braća znala za plan o Siegfriedovom ubojstvu, Kriemhilda, kojoj je Siegfried u nasljeđe ostavio blago Nibelunga, počinje podmićivati obične Burgundijce ne bi li joj pomogli, te prihvati ženidbenu ponudu hunskog vladara, s kojim će dobiti dijete. Kad se ono rodi, pozove na proslavu braću koja dolaze s Hagenom Tronjeom, ne sluteći što im Kriemhilda sprema…

Za razliku od Doktora Mabusea kockara, čija su se dva dijela uglavnom prikazivala zajedno, Nibelunzi su, slijedeći kompoziciju epskog predloška, podijeljeni u dva odvojena, zasebno prikazivana filma. Prvi, u znatnoj mjeri idilično intonirani dio odiše smirenim formalnim oblikovanjem kojim dominira geometrijski pravilna i monumentalna arhitektura; u drugom mu je dijelu suprotstavljena kaotična mizanscena, sukladna silovitom sukobu Huna i Burgundijaca koji zauzima najveći dio filma. Dvojnost strukture očituje se i u izmjeni protagonista: dobronamjernog i radosnog Siegfrieda smjenjuje opsesivna Kriemhilda koja je sama podvojen lik – od žene pune ljubavi pretvara se u manipulativnu rušilačku silu što se naslanja na lik doktora Mabusea i navještava žensku podvojenost između dobra i zla u likovima Marije i robotske Marije iz Metropolisa, odnosno kasnije femmes fatales Langova američkog opusa, čija se destruktivnost može shvatiti kao posljedica patrijarhalno-nasilne društvene dominante. Oba dijela Nibelunga oslanjaju se na likove snažnih žena, u prvom dijelu ponajprije islandske kraljice Brunhilde, a u drugom burgundijske princeze Kriemhilde, i oba ta lika moguće je tumačiti kao svojevrsne anticipacije suštinskih odlika ženskih likova film noira, odnosno sam film kao primjerak takozvanog muškog pogleda na snažne žene, iako valja istaknuti da taj pogled ni najmanje ne štedi ni muške likove.

C/B, NIJEMI, 131′

Portreti: Njemački filmovi Fritza Langa

Listopad započinjemo izborom od 10 najznačajnijih njemačkih filmova Fritza Langa! Od 1. do 6. listopada prikazat ćemo brojna Langova remek-djela: omnibus Umorna smrt (1921), kriminalistički Dr. Mabuse, kockar (1922, u 2 dijela), legendu Nibelunzi (1924, u 2 dijela), distopiju Metropolis (1927), špijunski Špijuni (1928), znanstvenofantastični Žena na mjesecu (1929), zvučni prvijenac M (1931) i posljednji film prije egzila, Testament doktora Mabuesa (1933). Uvodnu riječ o Langovu značaju kao jednom od najutjecajnijih redatelja svh vremena koji je utjecao na Luisa Bunuela, Alfreda Hitchcocka, Sergeja Ejzenštejna, Ingmara Bergmana, Orsona Wellesa i dr., održat će naš dragi gost, filmolog, prof. dr. sc. Nikica GIlić.

Ulaznica je 20 kuna, za članove 10 kuna.

Ulaznice se mogu kupiti na blagajni koja se otvara sat prije prve projekcije dana i zatvara nakon početka zadnje projekcije dana.

Rezervacije ulaznica su moguće radnim danom (barem dan prije projekcije koja se želi rezervirati), pozivom na blagajnu kina ili slanjem maila na: info@kinotuskanac.hr

Rezervirane ulaznice treba kupiti najkasnije dan prije projekcije. Rezervacije koje se ne preuzmu dan ranije prestaju važiti, a karte se vraćaju nazad u prodaju.