Archived: LJUBAV NA POSLJEDNJI POGLED/NOVAC JE VJEČAN, A LJUDSKI ŽIVOT JE PROLAZAN

Izložba dosadašnjih laureata kontrapunkt nagrade Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku, koju dodjeljuje Anonimni Filantrop pod nazivom CARTE BLANCHE / LJUBAV NA POSLJEDNJI POGLED/NOVAC JE VJEČAN, A LJUDSKI ŽIVOT JE PROLAZAN.

Inspiracija za izložbu i nagrađene autore

Nagrada Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku inaugurirana je 2016. g. kao nesebičan poticaj umjetničkom stvaralaštvu i financirana privatnim sredstvima anonimnog donatora i filantropa, u iznosu od oko 20.000,00 EUR (neto) ili 25.000,00 EUR (bruto) te je institucionalizirana kroz oblik nagrade u okviru Salona mladih i Bijenala slikarstva. Umjetnički savjet nagrade čiji su sastav činili Nikola Albaneže †, Vladimir Dodig Trokut † / Ivan Posavec, Tomislav Buntak te Anonimni Filantrop (umjetnik), do danas je dodijelio ukupno 17 nagrada.

Filantropija” (grč. filos – prijatelj, anthropos – čovjek) uvijek ima isti cilj, a to je ulaganje i doprinos općem dobru zajednice, društva ili pojedinaca. Ona promovira načelo pravde i nastoji riješiti društvene probleme, jačajući socijalni kapital s ciljem boljeg razvoja lokalne zajednice.

Izložba Ljubav na posljednji pogled/novac je vječan a ljudski život je prolazan predstavlja aktualnu produkciju laureata nagrade, stvara temelje za nastavak suradnju te potiče ideju većeg uključenja fizičkih osoba kao donatora likovnih umjetnika u javnom prostoru.

Ujedno je to i prilika za otvoreno zagovaranje da se poduzmu adekvatni napori u unaprjeđenju općeg ozračja te pravnog i fiskalnog okvira za razvoj filantropije.

Pozadina problema

U Hrvatskoj, fizičke osobe ne mogu potpomagati umjetnike neoporezivim filantropskim donacijama jer se takvi primitci smatraju drugim dohotkom te se na njih obračunava porez na dohodak, prirez, zdravstveno te mirovinsko osiguranje. Tako je, na primjeru dosadašnjih davanja Anonimnog Filantropa, iznos fiskalnih davanja koji je uplaćen u javnu blagajnu mogao biti iskorišten za čak 3 donacije od oko 1.600 EUR i potpore istaknutim umjetnicima u potrebi.

Ista problematika događa se s institucionalnim nagradama umjetnicima poput nagrade Zagrebačkog salona, Salona mladih, Bijenala slikarstva koje dodjeljuje HDLU kroz sponzorska sredstva. Za razliku od radnika koji imaju pravo na neoporezivu nagradu za radna postignuća u iznosu 1.000,00 EUR godišnje, rijetkim umjetnicima, koji ostvare novčane nagrade možda jednom u radnom vijeku, takva nagrada oporezuje se kao drugi dohodak. U posljednjih godinu dana, HDLU je u okviru 3 likovne manifestacije, dodijelio nagrade u iznos oko 26.000,00 EUR bruto odnosno oko 21.000,00 EUR neto, a sredstva koja je dodijelio bila su isključivo sponzorska odnosno donatorska, dakle ne iz javnog proračuna. Razlika od 5.000 EUR, koliko su iznosila fiskalna davanja, bila bi izrazito poticajna nagrada za likovnog umjetnika, a zanemariv odbitak državnom proračunu.

Stoga ne čudi da je prema Indeksu davanja (britanska organizacija Charity Aid Foundation (CAF) objavljuje rezultate – CAF World Giving Index) Hrvatska tek na 82. mjestu.

O ljubavi i novcu

„Dvije najjače polarizacije koje stvaraju sinergiju prostora i vremena – ljudski život, svakako su ljubav i novac, s time da homo sapiens nije izmislio ljubav niti odlučio da ona postoji, ali ju osjeća, doživljava i interpretira.

Što se pak tiče novca, tu je dijametralno suprotna situacija. Čovjek je novac izmislio i odlučio da novac postoji. To je njegovo djelo ili nedjelo. U čitavom sustavu prirode novac ne postoji. Priroda na ovom svijetu ima drugu logiku, da ne kažemo genijalnost. U prirodi, ili točnije rečeno nametnutoj prirodi, čovjeka je da zarađuje i troši novac. Geniju prirode ne treba novac da bi realizirao čudo života, kao ni cijeli niz ciklusa koji iz tog čuda proizlaze. Možemo se, i ne tako teško, složiti sa zaključkom da čovjek živi za ljubav, ali živi od novca.

Kao što je prirodi potrebno sunce za život, čovjeku je potreban novac da bi platio primarne troškove vlastitog postojanja, ali i osigurao samoostvarenje izvan okvira osnovnih potreba čime dolazimo do polarizacije između esencije i egzistencije. Esencija je jednako ljubav, a egzistencija je jednako novac. Pa dobrodošao čovječe na planet Zemlju, nastanjenu ljudima!

Što je je u Hrvatskoj filantropija? Je li to samo romantična utopija ili ostvarivo preoblikovanje sadašnjeg društva za bolje sutra umjetnika i put ka održivom kulturnom sustavu?“

Anonimni Filantrop

Radno vrijeme:

utorak – nedjelja: 11:00 – 19:00