Archived: Industrijski dizajn u kontekstu tehnologije

U utorak 26. studenog u 19 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu otvorila se izložba Davora Grünwalda pod naslovom “Industrijski dizajn u kontekstu tehnologije”. Riječ je o prvoj cjelovitoj, velikoj retrospektivi ovog industrijskog dizajnera, koja prvi put na jednom mjestu okuplja dizajnerske radove iz razdoblja djelovanja u Hrvatskoj do sredine 1970-ih, dizajn za kanadsku industriju od 1976. do 2008, kao i nekoliko samoiniciranih radova nastalih nakon umirovljenja 2008. Izložba se odvija u organizaciji i produkciji Tehničkog muzeja Nikola Tesla, u partnerstvu s Hrvatskim dizajnerskim društvom, a kustosi izložbe su Marko Golub i Koraljka Vlajo. Izložba ostaje otvorena do 1. Veljače 2020.

Izložba nas uvodi u život i rad ovog iznimnog dizajnera koji je dao značajan doprinos razvoju industrijskog dizajna u obje svoje domovine – Hrvatskoj i Kanadi. Svojim beskompromisnim inzistiranjem na kvalitativnom unaprjeđenju proizvoda kroz dizajn, Grünwald je često obavljao i pionirski posao educiranja svojih klijenata o važnosti dizajna unutar industrijske proizvodnje. Pripadnik generacije dizajnera koji su industriji i masovnoj proizvodnji pristupili s nadom da će donijeti blagostanje čitavoj zajednici, Davor Grünwald svaki je svoj profesionalni zadatak obavljao s podjednakim žarom, istovremeno rješavajući konstrukcijske i funkcionalne probleme proizvodnih procesa i zastupajući interese budućih korisnika.

Izložba se dijelom oslanja na istraživanje provedeno za malu izložbu “Retrorama industrijskog dizajna”, održanu u jesen 2017. u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva, te tom prilikom izdanu knjigu “Industrijski dizajn Davora Grunwalda”, ali je značajno dopunjena novom dokumentacijom, nizom novih dokumentarnih videa te predmetima koji dosad nisu izlagani u Zagrebu, a u međuvremenu su postali vlasništvo Muzeja za umjetnost i obrt i Tehničkog muzeja Nikola Tesla, iz čijeg fundusa, uz fundus riječkog Muzeja računala Peek&Poke dolaze svi izloženi predmeti.

Slučaj hrvatsko-kanadskog industrijskog dizajnera Davora Grünwalda iznimno je intrigantan iz niza razloga. Riječ je ne samo o autoru koji je u svega šest godina intenzivnog rada u hrvatskoj i jugoslavenskoj sredini ostavio značajan pečat u lokalnoj dizajnerskoj povijesti, i koji je zatim nekoliko desetljeća jednako uspješno nastavio djelovati u Kanadi, već i dizajneru iza čijeg se profesionalnog traga vrlo slikovito iscrtava okruženje za dizajn njegova vremena, njegov specifičan društveni i ekonomski kontekst, kao i čitav splet okolnosti koje su određivale samu poziciju dizajnera i njegovu ulogu. jednički nazivnik je jedna slika, jedan prizor čovjeka sjedinjenog s tehnologijom, kiborga koji operira teškim oštrilicama i napravama za skeniranje zemlje, uvijek u interakciji i međusobnom dopunjavanju.

Davor Grünwald (1943.) diplomirao je na Akademiji za primijenjenu umjetnost (Akademie für Angewandte Kunst) u Beču na Odjelu za industrijski dizajn 1968. te je devet mjeseci proveo na specijalizaciji u Institutu za industrijski dizajn. Time je postao prvi formalno obrazovani industrijski dizajner u Hrvatskoj. Vraća se u Zagreb gdje zajedno s kolegama V. Žitkovićem i A. Karavanićem osniva Sekciju za industrijski dizajn pri ULUPUH-u te pokreće nagradu Yu-Design koja se dodjeljivala 1972. i 1973. Dolaskom u Zagreb osniva vlastiti dizajnerski studio Prodesign, a kao samostalni dizajner dizajnirao je niz elektroničkih kalkulatora za Tvornicu računskih strojeva (1969. – 1974.), alatne strojeve za Prvomajsku (1969. – 1974.) te stolice za rad u tvornicama u suradnji s Tvornicom metalnog namještaja Jadran (1973.). Za dizajn alatnih strojeva Prvomajske 1974., kao tridesetogodišnjak i tada najmlađi laureat, dobiva i Nagradu grada Zagreba. Ubrzo nakon toga zbog nemogućnosti nastavka djelovanja (zabrana suradnje tvornica sa samostalnim profesionalcima) 1975. napušta Hrvatsku i odlazi u Kanadu, najprije u Montreal i Winnipeg, a zatim od 1980. godine Toronto. Tamo kratko surađuje s tvrtkama Micom (1976.), Prodesign (istog imena kao i njegov prijašnji zagrebački studio, 1977.) i Versatile (1978.). Od 1980. do 1981. zaposlen je u geofizičkoj tvrtki Scintrex u kojoj dizajnira nekoliko proizvoda iz tog područja, a kasnije kratko nastavlja surađivati s istom na honorarnoj osnovi. Od 1981. do 1984. zapošljava se u kompaniji Delphax za koju dizajnira brze printere, korporativni identitet i sistem izlaganja na izložbenim nastupima, a od 1985., zaposlivši se u tvrtki Geonics, posvećuje se gotovo isključivo dizajnu proizvoda za geofizičku industriju, sve do 2008. kada odlazi u mirovinu. Za vrijeme rada u Kanadi dizajnirao je sve od traktora, računalnih kućišta, geofizičkih radarskih sistema, do geofizičke ptice i drugih tehnoloških naprava. Nakon odlaska u mirovinu nastavlja se baviti dizajnom. Od početka karijere aktivan je u dizajnerskim organizacijama – član je Kanadskog udruženja industrijskih dizajnera od 1975., od 1990. do 2000. obnaša dužnost dopredsjednika AMCA (Udruženje bivših studenata hrvatskih sveučilišta), član je ULUPUH-a i Hrvatskog dizajnerskog društva. Dobitnik je Nagrade za životno djelo ULUPUH-a 2017.

Radno vrijeme:

Utorak – petak: 9-17 h

Subota i nedjelja: 9-13 h

Izložba traje do 1. veljače, 2020.