Archived: Djevojka i hrast

Djevojka i hrast

igrani, Jadran film, 1955

REŽIJA: Krešo Golik

ULOGE:
Tamara Marković (Smilja),
Ljubivoje Ljuba Tadić (Josip),
Andrej Kurent (Ivan),
Miodrag Popović (Bojan),
Viktor Bek (Marko)

SCENARIJ:
Mirko Božić

FOTOGRAFIJA:
Frano Vodopivec

GLAZBA:
Branimir Sakač

MONTAŽA:
Radojka Ivančević

SADRŽAJ:

Zabačeni predio Dalmatinske zagore krševiti je kraj u kojem su djevojke i žene, nakon što u ljetnim mjesecima presuši kišnica, da bi donijele vodu prisiljene satima hodati po kamenjaru i žegi. Kad djevojčica Smilja ostane siroče, nevoljko ju odluči posvojiti sredovječni Roko, najimućniji čovjek u mjestu koji već ima djecu te sina Josipa kojeg je dobio u izvanbračnoj vezi. A kad Smilja odraste i stasa u privlačnu djevojku, zaljubit će se u senzibilnog Ivana, svog vršnjaka iz susjednog sela, što će kod Josipa zazvati veliku ljubomoru. Josip je podli te strašću i bolesnom ljubomorom rastrgan mladić koji pod svaku cijenu želi biti sa svojom polusestrom Smiljom, a da bi to ostvario spreman je na sve, pa i na odluku da ubije nedužnog Ivana.

Godine 1955. na drugom Filmskom festivalu u Puli nagrađena tadašnjom Arenom sa zlatnom medaljom za najbolju fotografiju Frane Vodopiveca (U oluji, Kaja, ubit ću te!, Tri sata za ljubav, Kad čuješ zvona), te ovjenčana Nagradom grada Pule za najbolju ulogu Tamare Marković (kasnije Miletić) i Nagradom žirija i kritike za scenarij i fotografiju, drama redatelja Kreše Golika (Plavi 9, Imam dvije mame i dva tate, Tko pjeva zlo ne misli, Razmeđa) adaptacija je istoimene priče Mirka Božića (Kurlani, Pravednik Berislava Makarovića, TV-serija Čovik i po Daniela Marušića), koji je svoju kratku prozu sam pretočio u filmski scenarij. Izrazito estetizirana fotografija Frane Vodopiveca, zahvaljujući kojoj se praktički svaki kadar doima poput zasebnog umjetničkog djela, znatno pridonosi naglašenoj stilizaciji koju upotpunjuju precizno komponirani ekspresivni kadrovi i također stilizirana gluma, zbog čega se u redateljskom prosedeu mogu detektirati i utjecaji njemačkog ekspresionizma. Jedno od stilski najdotjeranijih i najzaokruženijih ostvarenja onodobne jugoslavenske kinematografije, u cilju promocije kojeg je u okrilju Zagreb filma iste godine realiziran istoimeni kratki animirani film u režiji Nikole Kostelca i prema scenariju Dušana Vukotića, odlikuje i sjajna glazba dirigenta i skladatelja Branimira Sakača (Deveti krug, Licem u lice), a glumački ga nosi zvijezda ondašnjeg jugoslavenskog filma Tamara Miletić (Pod sumnjom Branka Belana, Samo ljudi Branka Bauera, X25 javlja Františeka Čapa), koja izuzetno uvjerljivo utjelovljuje tipičnu golikovsku ženu-žrtvu.

C/B, 82 MIN

Retrovizor

Tijekom srpnja kino Tuškanac donosi izbor tek nekih od najznačajnih filmova 1950-ih. Program otvaraju remek-djelom Mihaila Kalatozova Ždralovi lete (1957), nagrađenim Zlatnom palmom u Cannesu, a do kraja mjeseca prikazat će još 30 filmova različith autora (Ozu, Kazan, Clouzot, Ford, Lumet, Truffaut, Huston, Mizoguchi, Malle, Welles, Bresson, Wilder i dr.).

Svi filmovi imaju hrvatske podnaslove.

Ulaz na projekcije filmova Djevojka i Hrast i Samo ljudi je besplatan.

created by

imgPlaceholder

DiVan. hr

Tel: +385 95 361 2122

E-mail: info@divan.hr